NEMA OPSTANKA FARMI Domaćim farmerima najviše stoke stiglo iz inostranstva
Foto: Pexels

NEMA OPSTANKA FARMI Domaćim farmerima najviše stoke stiglo iz inostranstva

Mlađi poljoprivrednici, zbog neisplativosti i teškog stanja, napuštaju ovaj posao ili ga svode na minimum.

Da je na domaćim farmama sve više stoke koja je stigla iz inostranstva potvrđuju podaci prema kojima je uvoz goveda, svinja, koza, ovaca peradi i drugih životinja u proteklih osam mjeseci premašio 62,5 miliona maraka.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u istom periodu lani uvoz je iznosio 61,5 miliona KM. Od januara do kraja avgusta ove godine najviše je uvezeno goveda i to u vrijednosti od 35,04 miliona maraka, zatim svinja teških 11,42 miliona KM, te koza i ovaca koje su koštale više od 10,76 miliona KM.

Najviše životinja stiglo je, kako su naveli, iz Srbije, Holandije, Danske i Mađarske. Nasuprot tome plasman stoke na inostrano tržište u proteklih osam mjeseci bio je vrijedan 3,94 miliona maraka, dok je lani u istom periodu BiH izvezla živih životinja u vrijednosti od oko 980.000 KM.



Domaći uzgajivači u proteklom periodu najviše su izvezli peradi, odnosno pataka, ćurki i gusaka u vrijednosti 2,16 miliona maraka, dok je sa farmi goveda otišlo grla u vrijednosti od 1,63 miliona KM.

Za razliku od njih, domaći uzgajivači svinja, ovaca i koza ove godine nisu uspjeli nijednu životinju da izvezu.

Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi RS Goran Mitrović rekao je da posljednjih godina znatno smanjen broj grla stoke, jer ljudi bježe od sela i poljoprivrede.

– Mlađi poljoprivrednici, zbog neisplativosti i teškog stanja u stočarstvu, napuštaju ovaj posao ili ga svode na minimum. To je vrlo mukotrpan i dugotrajan posao u koji treba mnogo uložiti, uglavnom opterećen dugoročnim skupim kreditima, koje onda “peglamo” kratkoročnim, da bi na kraju zaradio prerađivač ili trgovac – istakao je Mitrović.

Dodao je da smanjenjem broja krava nestaje i reprodukcije, zbog čega ovdašnji farmeri moraju uvoziti telad iz Rumunije, Austrije, Mađarske i okolnih zemalja da bi održali proizvodnju.

– Domaća proizvodnja nije mogla podmiriti sve potrebe našeg stanovništva prije deceniju, dvije, a kamoli sada, kada se broj grla rapidno smanjuje – izjavio je Mitrović.

Prema njegovim riječima, nema opstanka farmi i proširivanja proizvodnje bez izjednačavanja visine podsticaja sa zemljama iz okruženja.

– Ove godine smo, za razliku od prošle, uspjeli da plasiramo nešto teladi u Crnu Goru i na tržište samoproglašenog Kosova – naglasio je Mitrović.

Predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza RS Milan Ćirić rekao je da u BiH ogromna potražnja za jaganjcima i da crno tržište uvoza cvjeta.

– Domaća proizvodnja ne može podmiriti ni 20-30 odsto tržišta, tako da nemamo šta da izvozimo. Potražnja za jaganjcima dominira od 1. maja do 1. oktobra, kada je sezona. Tokom zimskih dana jaganjaca nema, a i ako se negdje nađu, cijena je previsoka – objasnio je Ćirić.

Dodao je da se jagnjad uvozi sa svih strana, najviše iz Rumunije i Moldavije, ali i Srbije, jer je proizvodnja u ovom sektoru izuzetno teška, uprkos činjenici da kupaca ne manjka.

Meso

Prema podacima UIO BiH je od januara do kraja avgusta uvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 372,97 miliona maraka. S druge strane, domaći izvoznici su za osam mjeseci na inostrano tržište uspjeli da plasiraju tek 29,97 miliona maraka mesa i mesnih prerađevina i to uglavnom piletine i jestivih klaničarskih proizvoda od peradi, prenosi Glas Srpske.

KATEGORIJE
TAGOVI

KOMENTARI

Wordpress (0)