UPRKOS RASTU PRODAJE Pravni haos i dalje u oblasti elektronske trgovine u BiH

Uprkos rastućoj popularnosti internet prodaje elektronska trgovina u BiH i dalje je zakonski neuređena, što počesto otežava pa čak i potpuno eliminiše mogućnost zaštite prevarenih potrošača, ali i budžet ostavlja bez milionskih prihoda po osnovu poreza.

Ulaskom jedne od najvećih svjetskih prodavnica na tržište BiH, kineske kompanije “Temu”, ponovo je aktuelizovano pitanje neuređenosti e-trgovine. Izostanak adekvatnih zakonskih rješenja koji regulišu internet trgovinu omogućava stranim kompanijama da se prema kupcima iz BiH ophode onako kako žele, a istovremeno ostavlja prostor i domaćim preprodavcima koji prodajući različitu robu putem društvenih mreža posluju u sivoj zoni.

Izvršna direktorica “eCommerce” asocijacije u BiH Belma Agić za “Glas” navodi da nedostatak zakona o e-trgovini u BiH stvara pravnu nesigurnost, što otežava regulaciju tržišta, smanjuje prihode od poreza i dovodi do finansijskih gubitaka za zemlju.

– Ova situacija ne samo da stvara nelojalnu konkurenciju, čime se onemogućava pravedno takmičenje, već potrošače i onlajn trgovce suočava s mogućim prevarama. To smanjuje povjerenje u onlajn kupovinu i koči razvoj digitalne ekonomije – rekla je Agićeva.

Cilj kreiranja i usvajanja zakona o e-trgovini, kaže Agićeva, trebalo bi da bude zaštita legalnih onlajn trgovaca i smanjenje broja nelegalnih, odnosno da se osigura da svi akteri posluju transparentno i u zakonskim okvirima.

– Sprovođenjem ovih regulativa cilj nije otežati ili zabraniti preduzetništvo, već pružiti podršku trgovcima da svoje poslovanje usklade sa zakonom, što će omogućiti pravedniju tržišnu igru i bolju zaštitu potrošača. Zemlje u okruženju su uspješno implementirale slične zakone, dok je u BiH ta situacija ispolitizovana – istakla je Agićeva.

Ona je naglasila da prema informacijama, kojima asocijacija raspolaže, trenutno zakonodavstvo u BiH ne zahtijeva da strane onlajn trgovine imaju pravnog zastupnika unutar zemlje za plaćanje poreza na transakcije koje obavljaju građani BiH.

– Specifični propisi koji bi regulisali e-trgovinu i obaveze plaćanja poreza od strane stranih kompanija nisu jasno definisani, što dovodi do toga da mnoge transakcije nisu predmet oporezivanja, čime BiH gubi potencijalne prihode – pojasnila je Agićeva.

Predsjednici dobojskog Udruženja građana “ToPeeR” Snežani Šešlija najviše smeta to što, usljed manjkavosti važećih zakonskih rješenja i izostanka krovnih propisa, domaći kupci ostaju bez zaštite.

– Popularna onlajn prodavnica “Temu” nudi proizvode po nevjerovatno niskim cijenama, što je za kupce izuzetno primamljivo, ali strahujemo da ćemo kroz nekoliko mjeseci kada veliki broj potrošača ostvari iskustvo kupovine na toj platformi biti suočeni sa problemima. Ne možemo biti sigurni ko isporučuje robu, da li će rok biti ispoštovan i da li roba zadovoljava kvalitetom. Intenzivno proučavamo njihova dokumenta i još ne vidimo mehanizme putem kojih bi zaštitili naše građane ukoliko budu prevareni – priča Šešlija.

Dodala je da za sada nema pritužbi, ali nema ni informaciju o tome kako se kompanija ophodni prema prigovorima, niti se zna na koju adresu se šalju, s obzirom da su registrovani u tri države svijeta.

– Iako Srpska ima zakon kojima se djelimično uređuje i pitanje kupovine na daljinu, neophodno je donijeti krovni zakon na nivou BiH jer samo na taj način potrošači mogu biti potpuno bezbjedni i zaštićeni. To bi trebalo da bude zakon koji će se izdići iznad lokala, odnosno da bude primjenjiv i za one u Kini i drugim zemljama svijeta i EU – navela je Šešlija.

Procedure

Snežana Šešlija kaže da je dokument pod nazivom “Smjernice za zaštitu potrošača pri elektronskoj trgovini u BiH”, a koji su kreirala dva udruženja iz Srpske, odavno završen, ali se čeka potez resornih entitetskih ministarstava.

– Po običaju kod nas je sve u fazi procedure. Čeka se primjena Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH koji ima određene segmente kojim je regulisana e-trgovina. Takođe i za Brčko distrikt se čeka na zakon o zaštiti potrošača, dok u Srpskoj tapkamo sa donošenjem pravilnika o elektronskoj trgovini – kazala je Šešlija.