NOVA RADNA SNAGA U BiH U kafićima rade Nepalci, najviše radnika stiglo iz Turske

Bosna i Hercegovina se suočava s nedostatkom radne snage koji je najizraženiji u građevinarstvu, uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu.

Kada je riječ o Sarajevuna skoro svakoj pekari stoji oglas za posao, a uglavnom su potrebni radnici/radnice za rad na kasi, piše Klix.

Kako su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kazali za Klix.ba u prvoj polovini 2024. godine izdato je 3.230 radnih dozvola na nivou BiH.

Od tog broja u FBiH je izdato 1.400 radnih dozvola, entitetu Republika Srpska 1.538 te u Brčko distriktu 292.

Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva i to 1.071, u uslužnim djelatnostima 401, trgovini 345, prerađivačkoj industriji 332, hotelijerstvu i ugostiteljstvu 235 te u oblasti zabava, rekreacija 230.

Kada je riječ o državama porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske i to 572, Nepala 465. Srbije 355, Indije 329, Bangladeša 246, Kine 168 i Hrvatske 101.

Dozvole se najčešće izdaju na period od godine dana.

Potpredsjednik Udruženja ugostitelja Kantona Sarajevo (KS) Amar Trbović rekao nam je da je situacija s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu sve teža. U Sarajevu se sve češće mogu vidjeti konobari i šankeri iz Turske i Nepala.

– I ja čekam tri radnika iz Nepala, oni bi trebali stići u oktobru. Procedura je takva da se na dolazak radnika čeka od tri do sedam mjeseci – objašnjava nam Trbović.

Na pitanje zbog čega je problem u pronalasku radne snage u Kantonu Sarajevo, Trbović odgovara da je problem u tome što ljudi ne žele da rade, posebno oni mladi.

– Nije više problem ni plata, imaju je kao ljudi u državnoj službi. Sada radnici, da iskreno kažem, hoće da gazduju. Šta god mu kažeš neće da posluša, ili je odsutan ili je na telefonu-  kaže Trbović.

Radnici iz Bangladeša mahom dolaze u građevinske firme te ih se može vidjeti na gradilištima širom BiH.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH su kazali da u BiH nedostaje čak 30.000 radnika. U ranijim obraćanjima vlasti i medijima kazali su da je potrebna liberalizacija tržišta te ukazali na duge procedure koje je potrebno proći kako bi radnik iz neke druge zemlje stigao u BiH.