PO ZNANJE VANI, PA NAZAD KUĆI Sa diplomama iz inostranstva se vratili u Srpsku
Foto: Pexels

PO ZNANJE VANI, PA NAZAD KUĆI Sa diplomama iz inostranstva se vratili u Srpsku

Ipak je puno više onih koji se ne vraćaju, ali ima i pozitivnih primjera.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske priznalo je u posljednje dvije godine oko 890 diploma osnovnih i srednjih škola stečenih u inostranstvu, a među vlasnicima nostrifikovanih dokumenata često su djeca i mladi čiji su se roditelji nakon godina rada u stranim zemljama vratili u Srpsku.

U resornom ministarstvu za “Glas” kažu da su tokom 2022. i 2023. godine zaprimili oko 380 zahtjeva za priznavanje osnovnoškolskih isprava stečenih u inostranstvu i to mahom iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Kanade, Italije i SAD.

– Kako je osnovno vaspitanje i obrazovanje obavezno za svu djecu uzrasta od šest do 15 godina, zahtjevi su riješeni pozitivno – rekli su u ministarstvu.

Dodaju da su u posljednje dvije godine riješili i 513 nostrifikacija srednjoškolskih diploma te da se najviše radi o strukama ekonomija, pravo i trgovina, zdravstvo, kultura i umjetnost te elektrotehnika.

– Srednjoškolske diplome, za koje stižu zahtjevi za priznavanje, mahom su stečene u Turskoj, Indiji, Italiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Rusiji. Odbijenih zahtjeva za priznavanje srednjoškolskih diploma bilo je u slučajevima kada je diploma stečena na teritoriji Srbije, jer se prema sporazumu sa tom zemljom ne vrši priznavanje, kada diploma nije vjerodostojna i kada je u pitanju završeni kurs, a ne završena srednja škola – pojasnili su u Ministarstvu prosvjete.

Predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor i direktorica prijedorske Ugostiteljsko-ekonomske škole Dražena Mršić kaže za “Glas” da su ove školske godine upisali dva učenika čije su diplome nostrifikovane.

– Razlozi njihovog dolaska u Srpsku su razni. Jedni se vraćaju iz inostranstva sa porodicom jer tamo više ne žele da žive, a ima i slučajeva da se roditelji razvedu, pa se jedno od njih vrati s djecom. Ima i slučajeva da su djeca rođena u inostranstvu, a ovdje su ima babe, dede, rodbina pa se vraćaju ovamo da se školuju – rekla je Mršićeva i dodala da zbog sistema školovanja u inostranstvu djeca ovdje nerijetko moraju polagati razliku predmeta.

Direktor Osnovne škole “Desanka Maksimović” u Trnu Radoslav Savanović kaže da imaju đake koji su se jedno vrijeme školovali u inostranstvu.

– Nostrifikacija stečenih isprava se obavlja po jednostavnoj proceduri i s tim nismo imali problema ni mi kao škola, a ni roditelji. Našu školu pohađaju i đaci koji su se vratili u Srpsku nakon nekoliko godina života u inostranstvu, a porodica jednog učenika nije uspjela dobiti papire za stalni boravak – rekao je Savanović.

Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić kaže za “Glas” da privatne kompanije u Srpskoj uglavnom ne traže nostrifikaciju stranih diploma za strance kojima daju posao.

– Privatni sektor te ljude za sada uglavnom zapošljava na radnim pozicijama za koje ne trebaju posebne kvalifikacije. Edukujemo ih prema našim potrebama i vjerovatno će doći u poziciju da će njihove kvalifikacije stečene u Srpskoj biti verifikovane – rekao je Aćić.

On smatra da je broj priznatih srednjoškolskih diploma mali, ali da je trenutni deficit radne snage takav da će ­ti brojevi u narednim godinama zasigurno biti daleko veći.

KATEGORIJE
TAGOVI

KOMENTARI

Wordpress (0)