Dugovanja rastu, pare se rasipaju: Institucije ne mare za revizore

Od revidirane 74 institucije BiH, Odjeljenje za reviziju je za samo njih 20 dao “čisto” pozitivno mišljenje. Osam institucija je za 2023. godinu dobilo mišljenje sa rezervom, a raspolažu s više od pola državnog budžeta.

Čak 44 posto preporuka koje daje Odjeljenje za reviziju instiutcija Bosne i Hercegovine ponavlja se više godina, a posljedica su nedostatka odgovornosti rukovodstva institucija za njihovu nerealizaciju, nepotpune primjene zakonskih i podzakonskih propisa te nepostojanja sistemskih rješenja, naveli su državni revizori u nedavnom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2023. godinu nakon obavljenih revizija 74 bh. institucije.

Tako se ponavljaju nedostaci kod primjene Zakona o javnim nabavkama, nedovoljno je transparentan proces zapošljavanja, problemi su kod realizacije višegodišnjih kapitalnih projekata…

Od revidirane 74 institucije BiH, Odjeljenje za reviziju je za samo njih 20 dao “čisto” pozitivno mišljenje.

Osam institucija je za 2023. godinu dobilo mišljenje sa rezervom. Radi se o institucijama koje raspolažu s više od pola državnog budžeta. Ostalim je skrenuta pažnja na neke dijelove rada uz pozitivno mišljenje.

Revizija je ukazala da je prošle godine na zakup za smještaj bh. institucija potrošeno skoro 13 miliona KM iako su kroz višegodišnje projekte odobrena znajačna sredstva za kupovinu zgrada za te institucije, ali su ona neutrošena.

– Odobrena su sredstava u iznosu od 101,3 miliona KM za rješavanje pitanja trajnog smještaja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije BiH, Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Odjeljenja za reviziju institucija BiH putem Službe za zajedničke poslove institucija BiH i drugo – podsjetili su revizori.

Kako se zapošljavalo

Pažnju su posvetili zapošljavanju mimo propisa.

– S obzirom na to da nezaposlenost predstavlja veliki društveni problem u Bosni i Hercegovini, netransparentno zapošljavanje nije prihvatljiva praksa.

Nepravilnosti i nedostaci u predmetnom procesu se ponavljaju iz godine u godinu i pored preporuka revizije datih u pojedinačnim izvještajima – upozorili su državni revizori.

Između ostalog, u 35 institucija su državni službenici primani na osnovu člana Zakona o državnoj službi koji propisuje lakši prijem nego u redovnoj proceduri iako se za to nisu bili stekli uvjeti. Ovaj prijem službenika odobravala je Agencija za državnu službu BiH.

Institucije su, takođe, bez konkursa primale zaposlene na određeno vrijeme u periodu dužem od propisanog.

Dalje, neke su omogućavale zaposlenim da obavljaju poslove drugog, višeg radnog mjesta, a neke su, uz saglasnost Agencije za državnu službu, ostavljali na poslu državne službenike koji su stekli uvjete za penzionisanje, što je, ukazali su revizori, u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

– Smatramo da Agencija nije ovlaštena da svojim aktima produžava radnopravni status zaposlenih u institucijama BiH – dodaju iz Odjeljenja za reviziju.

Kod javnih nabavki su utvrđivali da se u nekim slučajevima odstupalo od tenderom tražene kvalitete neke opreme, odnosno da su se zanemarivali nedostaci u ponudama, da se u tenderima za informatičku i elektronsku opremu navodio čak naziv proizvođača i model i slično.

Revizori su se u ovom izvještaju osvrnuli i na pravosnažne presude protiv institucija BiH po osnovu radnih odnosa, naknade štete, povrede na radu, isplate razlike plaća i slično.

Savjet ministara BiH nezainteresovan

– Iako troškovi po osnovu pravosnažnih sudskih presuda iz godine u godinu imaju trend povećanja, Savjet ministara Bosne i Hercegovine se nije bavilo analizom uzroka sporova koji su pokrenuti protiv institucija BiH s ciljem racionalizacije troškova nastalih po ovom osnovu – ukazali su revizori na nezainteresiranost Savjeta ministara.

Osim toga su utvrdili da su, blago rečeno, loše evidencije koje o sudskim sporovima, na osnovu kojih se isplaćuje budžetski novac, vodi Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

– Naime, evidencije nisu pregledne, vodi se jedinstven registar koji obuhvata svaku budžetsku godinu u jednoj tabeli bez adekvatnog razgraničenja po godinama, isplaćeni iznosi po pojedinim predmetima su nejasni, te nije moguće precizno izvući zbirne iznose po predmetu niti zbirne iznose glavnice, zbirne iznose kamate i zbirne iznose troškova postupaka.

Broj predmeta koji se vodi po istom osnovu nije vidljiv, a evidencija vrste tužbenih zahtjeva po kojima je isplaćena pravosnažna i izvršna sudska presuda nije precizna i jasna – zaključili su revizori.

Faktor