“GODINAMA SLUŠAMO APELE” Ko brine o radnicima na plus 40?

Tokom tropskih vrućina koje su zahvatile Srpsku, a koje su i najavljene i za naredni period, najugroženiji su radnici koji rade na otvorenom poput građevinara, putara, radnika u poljoprivredi, ali su i dalje prepušteni volji poslodavaca jer se može samo apelovati na preraspodjelu radnog vremena, tvrde naši sagovornici.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekla Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, toplotni talas traje 15 danas i nema naznaka da mu je kraj.

– Ali i dalje nemam nikakve reakcije velikog broja poslodavaca vezano za problem rada radnika na vrućinama. U Zakonom o radu, ali i Zakonu o zaštiti na radu nemamo propisano koje su to visoke ili niske temperature na kojima radnici ne mogu da rade, tako da su radnici prepušteni na milost ili nemilost poslodavcima – kazala je Vrabičićeva i istakla da je vidljivo da radnici rade i da apsolutno nema skraćivanja radnog vremena.

– Nema ni raspodjele na jutarnji ili večernji termin. Vidimo da poslodavce to ne dotiče, niti na njih utiče ova vrućina, pretpostavljam da sjede negdje u klimatizovanim prostorijama – kazala je Vrabičićeva.

Dodala je da Sindikat, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i ljekari apeluju da se povede računa o zdravlju radnika.

– Ali, nadležno ministarstvo ne treba samo da apeluje, treba da donese propise zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite, odnosno sa strukom. Ljekari su u stvari ti koji treba da odrede kada je temperatura visoka da bi uticala na zdravlje ljudi – pojasnila je Vrabičićeva.

Dodala je da godinama unazad imamo apele i, kako kaže, čim toplotni talas prođe, svi zaborave na to do sljedećeg ljeta.

– I tako to traje već godinama – naglasila je ona.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da su zbog visokih temperatura poslodavcima davali preporuke kako da organizuju rad.

– Imamo probleme sa preduzećima koje rade 24 sata bez prestanka, a svi oni koji mogu pomjeriti poslove za one časove kada nije tako jako sunce bilo bi poželjno da to urade prvenstveno zbog zdravalja radnika. Sigurno će i ljudi biti efikasniji kada rade na nekim malo nižim temperaturama – kazao je Škrebić.

Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su za “Nezavisne novine” da važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojim temperaturama bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima.

– S obzirom na to da u ljetnim mjesecima radnici koji obavljaju poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu ili poljoprivredi, rade u nepovoljnim uslovima, preporuka poslodavcima je da prilagode radni proces psihofizičkim mogućnostima zaposlenih i da na taj način zaštite radnike koji rade izloženi suncu i visokim temperaturama – dodali su iz Inspektorata Srpske.

Istakli su da rad na otvorenom na visokim temperaturama može dovesti do pada koncentracije, a čime se povećava rizik od povređivanja radnika, te dodali da apeluju na poslodavce da iskoriste mogućnost preraspodjele radnog vremena i zaštite radnike.

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske su apelovali na sve poslodavce da u periodu visokih temperatura vazduha izvrše preraspodjelu radnog vremena i tako zaštite zdravlje radnika.

– Apelujemo na poslodavce da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika – pojasnili su iz resornog ministarstva.

Da visoke temperature ne pogoduju ni ljudima, ni životinjama, ali ni biljkama, kazao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske.

– Nedostatak vlage prisutan je nekoliko dana i evidentno je da će se to odraziti i na kvalitet, ali i količinu prinosa kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja – kazao je Marinković.

Istakao je da povrtari koriste i troše velike količine vode ne bi li održali usjeve u vitalnom stanju, a i voćari.

– Ali sve polako ‘skapava’, naročito na zemljištima koja imaju šljunkoviti profil već se bilježi šteta – kazao je Marinković.