Inflacija pada do kraja godine: Da li će doći do sniženja cijena hrane?

Centralna banka BiH očekuje da inflacija u 2023. godini konačno uspori, što budi očekivanja da do kraja godine konačno dođe i do pojeftinjenja određenih životnih namirnica.

Stručnjaci sa kojima smo razgovarali smatraju da globalne prognoze donekle daju za pravo da se nadamo ovakvom epilogu, ali, isto tako, tvrde i da treba ostaviti dozu rezerve, jer nas je dosadašnja praksa naučila da se uvijek mogu desiti neke alarmantne situacije u svijetu (poput aktuelnih u Ukrajini, bankarskom sektoru…) koje bi mogle uticati na globalnu sliku.

Inflacija u BiH u januaru 2023. godine iznosila je 14,1 odsto, što je nešto manje u odnosu na ono što je bilo na snazi gotovo kompletne 2022. godine.

Centralna banka BiH očekuje da se aktuelna visina inflacije zadrži još neko vrijeme u tekućoj godini, ali da će tokom godine ona svakako sve više usporavati.

– I druge međunarodne organizacije prognoziraju pad inflacije u BiH i to je sasvim realno očekivati. Ukoliko zaista dođe do pada, to znači stagnaciju rasta cijena, odnosno pad cijena određenih usluga, ne svih, i ne na nivoe prije inflacije. Mada, možda kod nekih i hoće na taj nivo, ali i to u zavisnosti od nekih drugih cijena, poput energenata, nafte i slično – poručuje ekonomista Admir Čavalić.

A šta treba da se desi da se ne obistine ove prognoze?

– To mogu biti značajniji geopolitički poremećaji na tržištu. Evo, na primjer, trenutna bankarska kriza sigurno može donijeti paniku na tržištu. To nam u ovom trenutku ne treba, jer ona može odložiti pad inflacije, ali i usporavanje ekonomske aktivnosti. Ali nadamo se da će to biti izolovan slučaj. Tu je, naravno, i rat u Ukrajini, jer i dalje ne znamo šta će se tamo dešavati. Ali ako se ništa veliko ne desi, apsolutno je realno da dođe do pada cijena finalnih proizvoda i usluga – kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Siniša Pepić kaže da je u vremenu kada su tržišni šokovi postali svakodnevica jako nezahvalno donositi bilo kakve procjene.

– Cijene naftnih derivata su u padu, za očekivati je da se koriguje ka dole i cijena hrane. Koliki će to uticaj imati na inflaciju, znaćemo i nakon što se analiziraju efekti poskupljenja električne energije. Zaista je nezahvalno davati prognoze u ovako turbulentnom periodu i promjenama u globalnom ekonomskom poretku kojima smo svjedoci, a kakvim, kako reče kineski predsjednik pri susretu sa ruskim kolegom, nismo svjedočili unazad 100 godina – naglašava Pepić.

Osim činjenice da zavisimo od globalnog poretka, mnogi stručnjaci smatraju da političari/vlasti u BiH ipak imaju prostora da donesu mjere koje će pomoći stanovništvu, prije svega kad su u pitanju cijene namirnica.

Međutim, ranije je “na putu” sniženjima stajala cijena nafte, a sada kada je gorivo pojeftinilo, a cijene ostale iste, da li će novi “izgovor” biti veća cijena struje?

– Svakako da će se izgovori tražiti, njih nikada ne manjka kada su u pitanju bh. političke elite. Međutim, smatram da vlasti i nemaju nešto puno prostora za ad hok mjere, a njih i ne preporučujem jer daju ad hok rezultate. Naši budžeti nisu toliko izdašni da bi nam dopustili bilo kakve antiinflatorne aktivnosti kakvima smo svjedoci u nekim zemljama EU. Smatram da je na prvom mjestu neophodno pružiti podršku domaćim investicijama, s krajnjim ciljem supstitucije uvoza. Na taj način možemo očekivati dugoročno pozitivne efekte i na kraju bolji standard građana – rekao je Pepić za “Nezavisne novine”.

Pad inflacije u svijetu prognozira i Economist Intelligence Unit (EIU), koji očekuje da inflacija sa 9,3 odsto u 2022. padne na 6,7 odsto u 2023, te na 4,3 odsto u 2024. godini. Ali, uprkos jenjavanju inflacije, iz Economista ne očekuju pad cijena. Naprotiv.

– Cijene će ostati na visokom nivou, čak i nakon pada inflacije, što podstiče rizik od društvenih nemira. Takođe, inflacija će i dalje ostati znatno iznad nivoa iz 2019. godine, a ključni razlozi za to su visok globalni nivo cijena robe, kontinuirani poremećaji u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, te još uvijek jak američki dolar – naveli su iz Economista.

Ipak, oni očekuju i da centralne banke širom svijeta zadrže “agresivan politički stav u nastojanju da se inflacija stavi pod kontrolu”.

Nezavisne