Invazija žutih mrava u Australiji

Samo nekoliko mjeseci trebalo je koloniji invazivnih mrava koji izbacuju kiselinu da se prošire dvorištem na periferiji Taunsvila u Australiji i uđu u kuću Dalmar Colquhoun.

-Mogli su se vidjeti kako hodaju po plafonima, niz zidove. Legla bih u krevet i vidjela ih kako hodaju. Svaki dan sam morala čistiti mrtve mrave na podu – rekla je Colquhoun za ABC North Queensland, prenosi Index.

Radi se o invazivnoj vrsti Anoplolepis gracilipes, poznatijoj pod nazivom “žuti ludi mravi”. Ovi mravi smatraju se jednom od najgorih invazivnih vrsta na svijetu.

Agresivni insekti raspršuju mravlju kiselinu kako bi oslijepili i ubili svoj plijen te mogu formirati superkolonije koje uništavaju autohtone vrste divljih životinja.

-U kući se posvuda osjećao miris smrti. Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da su mravi ti koji ubijaju druge životinj – rekla je Colquhoun, prenosi Banjaluka.net

Žuti ludi mravi uspjevaju u toplim klimama, a invazije su zabilježene u Taunsvilu i Kernsu te na lokalnim ostrvima. Posljednjih godina proširili su se u najmanje 10 predgrađa Taunsvila.

Bev Job iz Savjeta za invazivne vrste rekla je da su lokalne vlasti u trci s vremenom.

-Imamo devet endemskih vrsta na planini Eliot u Taunsvilu, a poznato je da su žuti ludi mravi došli na dva kilometra od ivice nacionalnog parka. Uđu li u park, moglo bi doći do izumiranja drugih vrsta – rekla je Job.

Na Božićnom ostrvu ovi mravi ubijaju miline poznatih crvenih rakova. Ovaj problem prikazan je i u dokumentarcu BBC-ja.

Ova vrsta mrava takođe predstavlja velik rizik za poljoprivredu i kućne ljubimce, ali i za vrijednost zemljišta.

Jedna stanovnica sjevernog Kvinslenda odbila je razgovarati s ABC-jem jer se bojala da bi to ugrozilo prodaju njene kuće.

Godinama je Gradsko vijeće Taunsvila imalo ograničena sredstva za borbu protiv štetočina. To se promijenilo u prošlogodišnjem saveznom budžetu sa 12 miliona dolara dodijeljenih za četvorogodišnji plan iskorjenjivanja.

Vijećnik Maurie Soars rekao je da iznos omogućuje lokalnoj vladi da zaposli ljude i pokrene do sada najveću akciju trovanja mrava.

-Ako sada ne krenemo s tim, to više neće biti program iskorjenjivanja, to će biti samo program kontrole – rekao je.

Na nepristupačnim područjima mrave truju koristeći helikoptere i bespilotne letjelice. Za početak se otrov raspršuje na području od 500 hektara.

-U nekim dijelovima svijeta ih se ne mogu riješiti. Ne želimo biti u takvoj situaciji -rekao je Soars.

-Previše smo čekali, trebali smo se boriti ranije.

Colquhoun, vlasnica kuće s početka teksta, smatra da je program trovanja zakasnio.

-Čekali smo i čekali, voljela bih da je to došlo malo ranije – rekla je.

Nakon što je u njeno dvorište iz drona bačen otrov, broj mrava se smanjio.

-Da smo još malo čekali, morala bih uzeti sve u svoje ruke i potrošiti mnogo novca da ih se pokušam riješiti – rekla je.

No Bev Job kaže da je potreban dugoročniji model finansiranja kako bi se stanovnici i bioraznolikost zaštitili u budućnosti.

-Kod invazivnih vrsta ne možete ostaviti niti par jedinki. To je kao kod zečeva, ako ostavite par, oni će se nastaviti širiti – rekla je.