Prvi put u istoriji Banjaluka dobija četiri važna spomenika (FOTO)
Želimo poslati poruku da smo opredijeljeni da radimo i na razvoju spomeničke kulture našeg grada, rekao je Stanivuković.
U Banjaluci su ove godine izgrađena četiri važna spomenika.
Spomenik banu Kulinu, Tvrtku l Kotromaniću, zatim spomenik posvećen Veleizdajničkom procesu, kao i Centralno spomen-obilježje koje Srpska čeka duže od tri decenije.
Spomenici igraju ključnu ulogu u očuvanju kolektivnog sjećanja, ali i u oblikovanju kulturnog identiteta grada, podsjećajući nas na važnost zajedničke istorije i vrijednosti koje dijelimo. Oni stvaraju trajne simbole koji spajaju prošlost, sadašnjost i budućnost, te postaju prepoznatljive tačke za građane i posjetioce.
Istorijske ličnosti
U sredini najveće kružne raskrsnice u Banjaluci gradi se novi park.
Radovi teku ubrzano, a park će biti značajan po tome što će ga krastiti spomenik posvećen kralju Tvrtku l Kotromaniću.
Spomenik je stigao i čeka se kada će biti otkriven.
Kod Narodnog pozorišta RS već je izgrađen “Park knjige” u kojem je svoje mjesto našao ban Kulin.
Međutim, ono što je važno napomenuti jeste zbog čega su ove istorijske ličnosti izuzetno važne, te zbog čega zaslužuju spomenik u Banjaluci.
– Spomenik Kulinu banu je ukupne visine osam metara, u ruci drži najstariju trgovačkom povelju ispisanom ćiriličnim pismom koja počinje riječima “U ime Oca i Sina i Svetoga duha“. Kroz izgradnju ovog spomenika, Centralnog spomen-obilježja ali i Spomenika Tvrtku I Kotromaniću želimo poslati poruku da smo opredijeljeni da radimo i na razvoju spomeničke kulture našeg grada, na kojoj se nije radilo od postavljanja spomenika Petru Kočiću– kazao je gradonačenik Banjaluke Draško Stanivuković.
Kada govorimo o banu Kulinu treba se osvrnuti na još jedan važan podatak
Naime, još 2018.godine je u Narodnoj skupštini RS upriličeno svečano predstavljanje javnosti dva najznačajnija i najljepša spomenika srpskog jezika – 166. lista Miroslavljevog jevanđelja i Povelje bana Kulina (autentične kopije) i to na Dan slovenske pismenosti i kulture, 24. maja, Svetog Ćirila i Metodija.
Tadašnji predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović je istakao da je “Povelja bana Kulina pisani spomenik od izuzetnog značaja u jezičkom, pravnom i diplomatskom smislu za srpski narod i druge južnoslovenske narode, te da je to višestruko važan dokument, koji govori o odnosima Dubrovačke Republike i srednjovijekovne Bosne”. U pitanju je jedan od najstarijih hrišćanskih spomenika pismenosti, koji je bosanski ban Kulin napisao dubrovačkom knezu Krvašu 1189. godine.
– Miroslavljevo jevanđelje i Povelja bana Kulina dokazuju naše porijeklo, zajedničke korijene današnjih naroda i upućuju nas da mi, Južni Sloveni, i danas trebamo da jačamo bratske, prijateljske i dobrosusjedske odnose – naglasio je tada Čubrilović.
Ono što je interesantno jeste da se do danas zadržala poslovica od “Kulina dana i dobrijeh dana”, koju mnogi koriste, iako ponekad možda ne znaju tačno porijeklo izreke.
Naime, ban Kulina vladao je Bosnom u drugoj polovini 12. i početkom 13. vijeka. U vrijeme njegove vladavine ubrzano je počela da jača Bosanska država.
Kulin ban je bio u rodbinskoj vezi sa lozom Nemanjića. Tada se razvijala zemljoradnja zatim stočarstvo i rudarstvo. Bilo je mesa, kože, drveta i rude.
U Bosni je nastupio opšti napredak, a odatle je nastala izreka “Od Kulina bana i dobrijeh dana”.
Ko je bio kralj Tvrtko l Kotromanić?
Najveću teritoriju i moć Bosna je imala za vrijeme kralja Tvrtka l Kotromanića, koji je bio bosanski ban, i kralj Srba i Bosne, u drugoj polovini 14. vijeka.
Nakon kraja dinastije Nemanjića, on je bio direktan potomak (po ženskoj liniji).
Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. U jesen 1377. godine na grobu Svetog Save u manastiru Mileševa krunisao se za kralja Srba i Bosne. Velika i moćna država Tvrtka nije se dugo održala jer je nakon njegove smrti počela da slabi, ističu istoričari.
Osim ova dva spomenika koja su posvećena istorijskim ličnostima, Banjaluka je dobila i spomenik posvećen Veleizdajničkom procesu, a u toku su radovi na izgradnji Centralnog spomen-obilježja. Ovaj spomenik Grad dobija nakon više od tri decenije čekanja.