KAKO STOJI BiH? Pogledajte gdje je najveća nejednakost u raspodjeli bogatstva u Evropi

Nejednakost u bogatstvu je veoma očigledna širom svijeta, što se odnosi i na Evropu.

Naime, 10 odsto najbogatijih u Evropi posjeduje 67 odsto bogatstva dok ostali posjeduju samo 1,2 posto bogatstva.

Nivo neravnomjerne raspodjele bogatstva se razlikuje od države do države, što je navedeno i u prošlogodišnjem izvještaju banaka Credit Suisse i UBS. Bogatstvo se definiše kao vrijednost finansijske i druge imovine, kao što su nekretnine, s tim da je od te vrijednosti oduzet iznos dugovanja.

Nejednaka distribucija bogatstva se mjeri Džinijevim (Ginijevim) koeficijentom. Što je ovaj koeficijent veći, to je veća nejednakost u distribuciji bogatstva, dok 0 predstavlja potpunu jednakost u distribuciji bogatstva.

Među 36 evropskih zemalja u kojima je 2022. izmjerena (ne)jednakost u distribuciji bogatstva, Džinijev koeficijent se kretao u rasponu od 50,8 u Slovačkoj do 87,4 u Švedskoj.

U Bosni i Hercegovini je ovaj koeficijent iznosio 69,0, što znači da spada među zemlje s nešto ravnomjernijom raspodjelom bogatstva. Samo su Crna Gora (68,0) i Slovenija (64,4) od država u regiji čiji je Džini koeficijent manji od onog u Bosni i Hercegovini.

Nejednakost u distribuciji bogatstva je prilično velika u skoro svim nordijskim državama – izuzetak je samo Island.

Najveću nejednakost u distribuciji bogatstva među četiri velike zemlje Evropske unije ima Njemačka (77,2), a slijede je Francuska (70,3), Španija (68,3) i Italija (67,8).

U Švedskoj, kao državi s najvećom nejednakošću u distribuciji bogatstva u Evropi, 10 odsto najbogatijih je posjedovalo 74,4 odsto bogatstva. Time je Švedska bila zemlja u kojoj je 10 odsto najbogatijih posjedovalo najviše bogatstva u odnosu na 10 najbogatijih u svakoj ostaloj evropskoj državi.

Zašto je Švedska prva pod nejednakoj raspodjeli bogatstva

Mnogima je iznenađujuće to da je u nordijskim državama toliko velika nejednaka raspodjela bogatstva. Međutim, kako je napomenula dr. Lisa Peling iz štokholmske organizacije Arena Ide, porezni sistem je najzaslužniji zašto je to tako.

– U posljednjih nekoliko decenija ukinuli smo brojne poreze na bogatstvo. U Švedskoj trenutno ne postoji porez na bogatstvo, ne postoji porez na naslijeđe, poklone i imovinu – ukazala je Pelling.

Smatra da švedske kompanije koje posluju širom svijeta, a koje su imale koristi od investicija finansiranih novcem poreskih obveznika, ne vraćaju taj novac građanima.

– Osim toga, imamo veoma niske poreze na kompanije. To znači da postoji mnogo mogućnosti da se bogati još više obogate – konstatovala je Pelling.

Sistem socijalne zaštite

Peling je podjestila da je Švedska i dalje jedna od najravnopravnijih država svijeta u ostalim aspektima. To se odnosi na dobar sistem socijalne zaštite. Međutim, privatne ustanove socijalne zaštite se finansiraju iz budžeta, što vlasnike tih ustanova čini veoma bogatima.

Faktori u nejednakoj raspodjeli bogatstva

Jedan od osnovnih faktora u nejednakoj raspodjeli bogatstva širom Evrope jeste stopa posjedovanja nekretnina za život.

Naime, primjetno je da je u državama s većim nivoom vlasništva nad ovim nekretninama manja nejednakost u raspodjeli bogatstva. Osim posjedovanja nekretnina, (ne)jednakost u raspodjeli bogatstva se izražava i u (ne)mogućnosti uplaćivanja dobrovoljne penzije i životnog osiguranja, piše Euronews.