LISTA ČEKANJA Najtraženije zanimanje u Hrvatskoj

Gotovo sve hrvatske dadilje imaju listu čekanja tokom cijele godine, a pritisak na njih raste nakon što se dio djece ne uspije upisati u vrtiće.

Tako izuzetak nije ni ova godina, posebno u Zagrebu, uprkos tome što je u gradskim vrtićima 40 posto manje neupisane djece nego lani.

– Roditelji obično počnu da traže mjesto za čuvanje djeteta kada ono napuni godinu dana, odnosno kada majka završi porodiljsko odsustvo. Djeca dolaze kod dadilja kada su između jedne i dvije godine – objašnjava Vesnica Rašić, potpredsjednica Upravnog odbora Hrvatskog udruženja dadilja (HUD).

S obzirom da sve dadilje u Zagrebu imaju listu čekanja, iz HUD-a ne očekuju da će izgradnja dodatnih vrtićkih kapaciteta uticati na njihov zanat, prenosi B92.

– Čuvanje djece je veoma traženo među djecom jasićkog uzrasta, a znamo da mali broj vrtića ima dovoljno kapaciteta da primi jaslenu djecu. Pored toga, roditelji radije biraju dadilje zbog manjeg broja djece, njihovih individualnih potreba i potreba djece – rekla je Rašić za Hinu.

Navodi da trenutno na području Hrvatske ima više od 220 aktivnih dadilja, ali ima prostora za otvaranje još.

Prema saznanjima HUD-a, samo četiri okruga u Hrvatskoj nemaju dadilje: Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su okruzi s najviše dadilja Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska.

– Vidimo da su roditelji prepoznali dadilje kao dobar, pouzdan i kvalitetan vid čuvanja djece, s obzirom da se radi o malom broju djece, do maksimalno 12 dece na dvije dadilje. Sve više vaspitača predškolske djece, umjesto rada u vrtiću bira da otvori privatno čuvanje djece – kaže Rašić.

Najviše cijene u Zagrebu, najniže u Slavoniji

Najviše cijene čuvanja su u Zagrebu, a najniže na području Slavonije. U ostalim evropskim zemljama cijene su, ističe Rašić, takođe više u većim gradovima, skladno platežnoj moći lokalnog stanovništva.

Svaka dadilja formira svoju ekonomsku cijenu skladno cijenama na području u kojem se nalazi, te sopstvenim specifičnostima, kao što su cijene hrane, kirije, režija, plate i dr.

– Ako govorimo o čuvanju djece u kući roditelja, sat čuvanja kreće se od 7 do 10 evra po djetetu u Zagrebu. Obično se radi o babysittingu, to je čuvanje djece u trajanju od 20 ili manje sati nedjeljno –  naglašava Rašić.

Kada se dijete čuva svaki dan, po osam i više sati, dogovara se mjesečna plata, koja zavisi od ostalih uslova i potrebama roditelja.

Mjesečna cijena za devetsatno čuvanje, njega i briga o djetetu kreće se od 500 do 1.000 evra i više.

Cijena će biti veća što su potrebe i zahtjevi roditelja veći (npr. VSS vaspitačica, višegodišnje iskustvo kao dadilja, preporuke, znanje stranog jezika ili instrumenta, putovanja ili ljetovanja i zimovanja s porodicom, noćna briga o djetetu, i dr.).

Kod čuvanja djece u domu roditelja još uvijek je, upozorava Rašić, uveliko prisutan rad na crno, iako Zakon o dadiljama omogućava dadiljama otvaranje radnje. U Hrvatskoj samo tri dadilje s radnjom rade u domu roditelja, i to u Zagrebu.