NESVAKIDAŠNJE ISTRAŽIVANJE Koliko genetika utiče na politička uvjerenja?

Pitanje političkih uvjerenja, odnosno njihovih uzroka, privlači pažnju naučnika već duži vremenski period.

Koliko u svemu tome ima uloge odgajanja, socijalizacije te da li su donekle određena i genetikom su neka od pitanja koja se dugo postavljaju.

Kroz skenere mozga i sekvenciranje gena pokušava se doći i do utIcaja genetike. Jedno istraživanje iz te oblasti je objavljeno prošle sedmice, a proučavalo se pregledom magnetne rezonance u Nizozemskoj i Grčkoj.

Istraživanje iz 2011. godine je pokazalo da postoje razlike između mozga konzervativne i liberalne osobe, odnosno konzervativci imaju veću amigdalu, to jeste dio mozga povezan s percepcijom prijetnje, a liberali imaju veći prednji cingularni kortekst, dio mozga povezan s donošenjem odluka.

No, novo istraživanje nije pokazalo da liberalne osobe imaju veći prednji cingularni kortekst.

Jedan od autora posljednje studije Stiven Šolte je kazao da je amigdala konzervativaca veća od one kod liberala za sjemenku susama. Po tome je tri puta manja od one koju je pokazalo istraživanje iz 2011. godine.

Još jedan od autora studije Diamantis Petropulos Petalas je kazao da je nemoguće odrediti šta je uzrok, a šta posljedica.

Jasno je da društveno okruženje najviše oblikuje politička uvjerenja. Ta uvjerenja se mogu pojaviti u djetinjstvu, posebno kada djeca imaju politički angažovane roditelje ili staratelje. Ideologija pojedinca se nastavlja oblikovati sa školovanjem i sazrijevanjem. Visoko obrazovanje je, kako piše list Guardian, dosljedno povezano s liberalnijim uvjerenjima, posebno po pitanjima imigracije, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.

Ipak, uloga genetike privlači pažnju jer nije dovoljno istražena. Studija nad blizancima je pokazala da je ideologija nasljedna s 40 posto, odnosno genetikom, a na ostalo utiču vanjski faktori.

– To vam zapravo govori u kojoj mjeri su razlike među ljudima oblikovane genetskim faktorima – ističe politolog Aron Vajnšenk.

Iako ne postoje konzervativni i liberalni gen, profesor Tobijas Edvards ističe da geni indirektno djeluju i imaju ulogu da li je neko školovan, koliko zarađuje i kakva mu je inteligencija.

– Ne treba očekivati da postoji neki specifičan gen za liberalizam ili konzervativizam, već genetika indirektno utiče na druge osobine – pojašnjava on.

Ipak, on smatra da to ne određuje stranačke pripadnosti, jer među visoko inteligentnim ima i desničara i ljevičara.

Dalje je naveo da se inteligencija ne može izjednačiti s racionalnim vrijednostima i razmišljanjem.

– Kada se osvrnemo na prošlost, možemo vidjeti da su inteligentne pojedince privukle različite i često kontradiktorne ideje. Intelektualci su flertovali s opasnim ideologijama i tiranskim režimima i bili su zavedeni. Mnogi pametni ljudi su vjerovali u ideje koje su potpuno glupe – zaključio je on prenosi Avaz.