OD ZVIJERI DO RIJETKIH BILJAKA Evo zašto trebate posjetiti Prirodnjački odsjek Muzeja RS (FOTO)

Ekipa BLinka obišla je danas Prirodnjački odsjek Muzeja Republike Srpske jer je to dio koji privlači najviše pažnje kada su u pitanju najmlađi posjetioci.

Kako ističe kustos u Muzeju RS Branislav Gašić djeca su izuzetno zainteresovana da vide eksponate biljaka i životinja koje nas okružuju, mališani imaju mnogo pitanja i zadržavaju se dugo.

Naime, stalna izložbena postavka Prirodnjačkog odsjeka Muzeja Republike Srpske je zamišljena tako da prikaže najvažnija i najrasprostranjenija prirodna staništa koja postoje na njenoj teritoriji, kao i vaskularnu floru, floru gljiva i faunu kičmenjaka koja ih nastanjuje.

– Te tri skupine živih bića odabrane su zato što, i inače, imaju najveći uticaj na opstanak ljudske vrste, pošto presudno utiču na cijelu biosferu. Namjera autora je bila podizanje svijesti posjetilaca o bogatsvu, raznolikosti, značaju i ugroženosti živog svijeta u našim krajevima – objašnjava kustos u Muzeju RS Branislav Gašić.

Кako nije bilo moguće prikazati izuzetno bogatu floru Republike Srpske, odlučeno je da se u središnjoj vitrini izloži samo jedan manji izbor jestivih, ljekovitih, otrovnih, rijetkih i ugroženih biljnih vrsta (ukupno 72 vrste), kao i 52 vrste gljiva. S druge strane, fauna kičmenjaka je neuporedivo zastupljenija.

– U osam odjeljaka velike obodne vitrine Stalne izložbene postavke izložene su makete ukupno sedam različitih prirodnih staništa. Posljednje (sedmo) stanište je prikazano u tri sezonska aspekta. Izložena su ukupno 193 eksponata, od 152 vrste kičmenjaka, što čini oko 30% vrsta koje ulaze u sastav faune kičmenjaka naših krajeva. Od tog broja, jedan je eksponat iz klase paklara (50% u odnosu na broj do sada zabilježenih vrsta), 34 eksponata od 34 vrste su iz klase košljoriba (45,9%), 15 eksponata od 10 vrsta su iz klase vodozemaca (52,6), 27 eksponata od 21 vrste su iz klase gmizavaca (72,4%), 103 eksponata od 75 vrsta su iz klase ptica (23,7%) i 13 eksponata od 11 vrste su iz klase sisara (15,7%) – kaže Gašić.

Što se tiče riba, u izložbi su uglavnom prikazane privredno i sportski značajne vrste, kako domaće (autohtone), tako i unesene (alohtone).

– Vodozemci i gmizavci su zastupljeni predstavnicima većine vrsta koje uopšte nastanjuju naše krajeve. Preparati ptica su najbrojniji, a dominiraju močvarice (gnjurci, čaplje, guske, patke, ronci, ždralovke, šljukarice, galebovi), dok je broj vrsta,  koje nastanjuju druga staništa, znatno skromniji. Od sisara, zastupljeni su jež (Erinaceous roumanicus), krtica (Talpa europaea), zec (Lepus europaeus), bizamski pacov (Ondatra zibethicus) i šest vrsta zvijeri: medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), šakal ili čagalj (Canis aureus), lisica (Vulpes vlpes), kuna bjelica (Martes foina) i vidra (Lutra lutra) – ističu u Muzeju Republike Srpske.