POGLEDAJTE STANJE U BANJALUCI Kvalitet vazduha jutros nezdrav u većini gradova BiH
Foto: V. Ševčuk

POGLEDAJTE STANJE U BANJALUCI Kvalitet vazduha jutros nezdrav u većini gradova BiH

Pročitajte preporuke!

Kvalitet vazduha jutros u većini gradova Bosne i Hercegovine je nezdrav, a posebno u Zenici, Kaknju i Visokom.

Tako je u 7.00 sati indeks kvaliteta vazduha u Zenici iznosio 172, Kaknju 160 i Visokom 156. U tim gradovima posebno je izražena visoka koncentracija PM10 čestica.

Utakvim uslovima upozorava se na moguću pojavu pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme.



Svi ostali stanovnici tih područja bi mogli takođe početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

Preporučuje se smanjenje bilo kakvih vanjskih fizičkih aktivnosti: plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama.

Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Za osjetljive grupe stanovništva vazduh je jutros nezdrav u Ilijašu, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 147, Maglaju 127, Banjaluci 124, Sarajevu 116.., podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.

Podaci se prikupljaju sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

Umjereno zagađenje zraka jutros je registrirano na području Tuzle – indeks kvaliteta zraka iznosi 79, te Livna i Bihaća gdje je izmjeren indeks kvaliteta vazduha 62…

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

ŠTA JE PM?

PM – „particulate metter” ili partikularne su vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.

PM10 ili grube čestice su one koje imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), primjera radi prašina ili pelud. Za usporedbu, zrno pijeska ima promjer oko 90 mikrometara, a PM10 čestice mogu biti još mnogo manje od toga. Kad udisanjem stigne u pluća, PM10 čestice deponuju se u najdubljim dijelovima tog organa i, kako upozoravaju ljekari, posebno ugrožavajući djecu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.

PM10 uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 μg/m3, a sve iznad toga znači da je kvaliteta zraka lošija te da s vremenom može početi uticati na zdravlje

PM2,5 čestice nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

Fena

KATEGORIJE
TAGOVI

KOMENTARI

Wordpress (0)