Rekordni prinosi pojedinih vrsta voća u Srpskoj

Rekordne prinose ove godine u Republici Srpskoj imali su proizvođači breskve, kruške, trešnje i šljive, dok su vremenski uslovi uticali na jako loše prinose jabuke, rekao je Srni predsjednik republičkog Udruženja voćara Dragoja Dojčinović.

Dojčinović je naglasio da je jabuka najzastupljenija kultura u Republici Srpskoj, sa godišnjim prinosima od oko 30.000 tona, a da će ove godine prinosi biti oko 25.000 tona.

-Problem je što će zbog slabijeg kvaliteta 60 odsto jabuke biti plasirano u industrijsku proizvodnju. Godina je jako dobro počela i očekivali smo da ćemo nadoknaditi gubitke iz prethpodnih godina, ali izuzetno visoka temperatura vazduha, a nakon toga kiše, oštetile su plodove – rekao je Dojčinović.

On je napomenuo da je u najtoplijim mjesecima temperatura u voćnjacima na otvorenom dostizala 50 stepeni, što je spržilo jabuke.

Za razliku od jabuke, kruška je ove godine imala prinos iznad očekivanja.

-Kruška nas je iznenadila. Ova kultura voli visoku temperaturu vazduha u proljeće, tako da je dobro rodila, dostigla dobar kvalitet i sve se uspjelo plasirati na tržište. Najveći dio ubrane kruške izvozimo za Sloveniju, a proizvođači su zadovoljni i otkupnom cijenom – istakao je Dojčinović.

Dojčinović navodi da su zadovoljni i proizvođači trešnje i breskve, čija je berba završena prije suše.

-Kvalitet je odličan, a dobra je i otkupna cijena. Jedini problem je što imamo jako malo proizvođača ovog voća – rekao je Dojčinović.

Kada je riječ o šljivi, kao kulturi koja je posebno vezana za Semberiju i Majevicu, ove godine je rod takođe dobar, kao i kvalitet.

-U Potkozarju je prinos nešto slabiji, ali ovaj kraj najviše proizvodi industrijsku šljivu. Semberija i Majevica već imaju poznate kupce, rade za Holandiju i NJemačku i sve se izveze. Proizvođači su zadovoljni. Kod ove kulture izvoz je neophodan, jer ne bi na domaće tržište mogli plasirati tako velike količine šljive -pojasnio je Dojčinović.

On je dodao da svi koji žele da se bave voćarstvom u Republici Srpskoj mogu računati na pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Posljednjih godina Ministarstvo obezbjeđuje 100.000 sadnica voćarima koji žele da obnove voćnjake i zasade nove voćke, dok obezbjeđuju i ogromna sredstva za protivgradne mreže, kao i za sisteme za navodnjavanje.