ŠTEDNJA ILI NEŠTO DRUGO? U BiH manje uvezene kafe

Za devet mjeseci ove godine u BiH je uvezena kafa, pržena i sirova, vrijedna 105,8 miliona KM, što je za 36,2 miliona maraka manje nego prošle godine.

U istom periodu na tržište BiH stigle su i manje količine ovog omiljenog napitka za više od 4,7 tona nego lani, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Naime, u toku ove godine uvezena su 14.806.124 kilograma kafe, dok je godinu ranije uvoz iznosio 19.565.422 kilograma.

– Najviše sirovine za jedan od najpopularnijih napitaka među stanovništvom stiglo je iz Brazila, a značajne količine kafe u BiH stižu i iz Italije, Indije i Vijetnama – kazali su iz UIO BiH.

Dodali su da, što se tiče izvoza, za devet mjeseci izvezeno je manje kafe za 562.362 KM, a  ova namirnica putuje najviše u Sjedinjene Američke Države, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku.

Da je mnogo razloga što je uvoz kafe ove godine manji nego godinu dana ranije kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

– Sigurno je da je manji uvoz u ovolikoj količini pokazatelj da nam je sve manje stanovnika u državi, da sve veći broj ljudi odlazi, što se osjeti i po kupovini, ali i po broju zatvorenih ugostiteljskih objekata – kazala je Marićeva.

Dodala je da su i same cijene visoke, te da je to roba koja sigurno može dugo da stoji na policama, pa su, kako kaže, možda određene količine ove namirnice na naše tržište stigle ranije.

– Mada danas ljudi više obraćaju pažnju na to koliko novca imaju da sebi nešto priušte, pa čak i za kafu – kazala je Marićeva.

Da je u ovolikoj mjeri smanjen uvoz omiljenog napitka velikog broja građana, te da nema objašnjenja za ovakvu promjenu, kaže i Igor Gavran, ekonomski analitičar.

– Bez obzira na inflaciju, tradicija našeg naroda je takva da je veoma malo vjerovatno odricanje od kafe i smanjenje domaće tražnje u tolikoj mjeri, pa mi na pamet padaju jedina dva moguća objašnjenja: ili je neki od domaćih prerađivača kafe smanjio proizvodnju, zbog, recimo, manjeg izvoza, ili je povećano učešće sive ekonomije, odnosno uvoza kafe mimo legalnih tokova – kazao je Gavran.

Pojasnio je da kafa ne raste u BiH i da je jedina mogućnost njenog dolaska na tržište iz uvoza.

– Takođe, povećan broj turista je mogao samo povećati tražnju i potrošnju na domaćem tržištu, čak i ako ju je jedan broj naših građana smanjio zbog viših cijena. Ukratko, bez dodatnih informacija koje bi mogle potkrijepiti jednu od dvije moguće navedene opcije, nemam objašnjenja. Nelogična promjena – zaključio je Gavran.

Nezavisne