Stručnjaci savjetuju: Zbog vrućine ne izlazite iz kuće u OVOM periodu

S porastom temperature i najavljenim tropskim noćima u narednih deset dana nesumnjivo će doći i do većeg broja pacijenata u zdravstvenim ustanovama, pogotovo onih koji su već imali problema sa hroničnim bolestima, potvrdio je Duško Vulić, akademik i kardiolog.

– Posebno će biti ugrožene osobe koje boluju od koronarne bolesti, angine pektoris, infarkta miokarda, ali i osobe koje generalno imaju slabije srce. Sa ovim vrućinama može doći do pogoršanja kod tih pacijenata, kao i povećanja broja ljudi koji će se javljati na preglede – smatra Vulić.

On savjetuje svima, ako su u mogućnosti, da ne izlaze vani, a ako moraju, onda u ranim jutarnjim časovima ili predveče.

– Potrebno je i da konzumiraju dovoljno tečnosti, a pacijenti kod kojih eventualno dolazi do pada pritiska, oni posebno treba da uzimaju dovoljno tečnosti, laganiju hranu i češće da jedu manje obroke – objašnjava Vulić.

Napominje da u slučaju da nekome pozli zbog vrućine, potrebno je što hitnije otići u najbližu stanicu hitne pomoći ili kod porodičnog ljekara.

– Posebno treba obratiti pažnju na simptome kao što su otežano disanje, bol u grudima, nestabilnost u hodu. To su te neke manifestacije gdje treba odreagovati i javiti se porodičnom ljekaru – kaže doktor Vulić.

Da u narednih deset dana treba izbjegavati jako sunčevo zračenje, potvrđuju i meteorolozi, koji su najavili tropske dane i noći.

– U narednih deset dana očekuje se vrlo toplo vrijeme, pogotovo od srijede. Od srijede do subote, od 10. do 13. jula, očekuju nas temperature od 34 do 40 stepeni, u višim predjelima od 29 stepeni Celzijusovih – saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Da je zbog visokih temperatura primijećen veći broj pacijenata sa simptomima pregrijavanja, potvrdila je Milijana Đajić, specijalista porodične medicine u Ambulanti Obilićevo Doma zdravlja Banjaluka.

– Imamo i manji broj pacijenata koji su dobili simptome toplotnog udara, a to su većinom ljudi koji dugo borave na ovakvim temperaturama vani, zbog posla ili jednostavno zbog uživanja, a nažalost, imamo i veliki broj djece. Ja sam u nedjelju bila dežurna i imala sam veliki broj djece koja su bila na bazenima. Većinom ne koriste zaštitu, ne nose šešire, ne mažu kremice sa faktorom zaštite – kaže Đajićeva.

Dodaje da starijim građanima savjetuju da ne izlaze tokom najtoplijeg dijela dana.

– Nekih desetak odsto pacijenata usvoji naše savjete. Nekada smo govorili nemojte izlaziti od 11 časova pa do 16 i 17 časova, a sada je to bukvalno od devet ujutro do 19 ili 20 časova. Stariji ljudi ne bi trebalo u tom periodu da budu vani na vrućini, pogotovo kardiovaskularni bolesnici, ljudi koji primaju terapije. Takvi pacijenti, a definitivno starija populacija i mala djeca, ne bi trebalo da se pretjerano izlažu sunčevom zračenju i toploti – rekla je Đajićeva.

Kako je istakla, uvijek je preporuka od strane struke poslodavcima da u najtoplijem dijelu dana prilagode radno vrijeme i da se izbjegava da ljudi budu izloženi zračenjima i visokim temperaturama koje sada dostižu 40 i više stepeni.

– Imamo često pacijente koji dolaze sa simptomima toplotnog udara i to bi trebalo da vodimo kao povredu na radu, međutim ja još nisam našla poslodavca da će tako nešto da potpiše. Za povredu na radu uvijek traže posebnu dijagnozu kao povredu, a to je kod nas drugačije definisano u medicinskoj struci. Međutim, i izlaganje visokoj temperaturi je vrsta povrede, ali se ne vodi kao tako, već kao bolest i obolijevanje – kaže Đajićeva i napominje da postoje pojedinačni slučajevi dobre prakse.

– Neki poslodavci građevinskih firmi svojim radnicima daju kolektivni godišnji odmor ako imaju vremensku prognozu koja kaže da deset dana temperatura ide preko 40 stepeni – kaže Đajićeva i napominje da je preporuka, ako se ne mora, da se i ne izlazi vani, a ako se već mora izaći, da se odjeća prilagodi vremenu.

Iz prijedorskog Doma zdravlja ističu da za sada nisu imali povećan broj pacijenata zbog vrućina, ali savjetuju da u slučaju da dođe do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti vanjskim temperaturama potrebno je osobu skloniti u hlad, pokušati ohladiti, na primjer natapanjem peškira, dati joj tečnosti i pozvati službu hitne medicinske pomoći.

– Visoke temperature najviše imaju uticaja na srčane i hronične plućne (astma i bronhitis) bolesnike, dijabetičare, bolesnike sa malignim oboljenjima, a posebnu pažnju treba obratiti na djecu – poručili su i iz Doma zdravlja Prijedor, pišu Nezavisne.