STRUČNJACI UPOZORAVAJU Sve češća pojava falsifikovanog meda

Iako domaće tržište obiluje pčelinjim proizvodima, proizvođači i konzumenti se suočavaju sa pojavom falsifikovanja. Stručnjaci upozoravaju da nikakva druga hrana ne bi se smjela stavljati na tržište pod nazivom “med” jer se time obmanjuje krajnji potrošač.

Med je nezamjenjiva namirnica u zdravoj ljudskoj ishrani koja se zbog svoje nutritivne vrijednosti i ljekovitih svojstava koristi od davnina. Po definiciji, med je proizvod koji proizvode pčele i kojemu se ništa ne smije dodavati ili oduzimati kako bi zadržao svoja karakteristična svojstva.

Iz JU Veterinarski institut Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” ističu da je na tržištu sve prisutniji med ne samo lošijeg kvaliteta već i med za koji postoji sumnja da je falsifikovan.

– Proizvod koji se deklariše pod nazivom ‘med’ vizuelno je sličan medu, ali ne ispunjava zahtjeve kvaliteta za med, posebno u pogledu sadržaja hidroksimetilfurfurala (HMF – nastaje raspadom fruktoze, jednim od glavnih šećera koji se nalaze u medu)-a, saharoze i aktivnosti dijastaze. Dijastazni broj ne smije biti manji od 8, osim ako je riječ o medu koji prirodno ima smanjenu količinu enzima, npr. citrusni medovi i sadržajem HMF ne većim od 15 mg/kg i dijastaznim brojem ne manjim od 3 – rekla nam je dr Biljana Pećanac.

Prema njenim riječima, HMF (5-hidroksi-2-furaldehid ili hidroksimetilfurfural) je ciklični aldehid nastao u medu dehidratacijom heksoza u kiseloj sredini i takođe je jedan od pokazatelja kvaliteta meda.

– Sadržaj HMF može poslužiti kao pokazatelj svježine i prerade meda jer se ne može naći u svježim namirnicama, ali i kao pokazatelj falsifikovanja meda”, rekla nam je Pećanac i istakla da se med može falsifikovati na dva načina: “Bez pčela – otapanjem običnog šećera saharoze, grožđanog šećera, visokofruktoznih kukuruznih pripravaka pomoću vode u gusti sirup, korišćenje glukoze, falsifikovanje saharozom. Drugi način je pomoću pčela, odnosno u kanti ili u košnici – prihrana pčela sa običnim šećernim sirupom i pogačama, miješanje medom sa pripravcima lažnog meda – objasnila je ona.

Stručnjaci Instituta “Dr Vaso Butozan” od 1. januara 2023. do 24. jula 2024. godine su ispitivali ukupno 381 parametara kvaliteta meda u 117 uzoraka. Od toga je provedeno: 89 analiza HMF-a, 78 dijastaze, 60 saharoze, 61 redukcionih šećera, 20 vode, 17 kiselosti, 22 električne provodljivosti, 17 pepela, i 17 materija nerastvorljivih u vodi.

Na osnovu rezultata dobijenih ispitivanjem pojedinačnih parametara kvaliteta meda, kod 11 uzoraka meda utvrđena je neusklađenost sa zahtjevima propisa. Od toga je 8 uzoraka je imalo povećani sadržaj HMF, u 6 uzoraka je imalo manji sadržaj dijastaze, jedan viši sadržaj saharoze, a jedan nižu elektroprovodljivost.

– Najviše neusklađenosti utvrđeno je za sadržaj HMF-a i dijastaze. U dva uzorka meda utvrđene su vrlo visoke vrijednosti HMF-a (503,7 mg/kg, 2359,2 mg/kg), a istovremeno nije utvrđena dijastaza (0 DN), što budi sumnju da je med falsifikovan – kaže dr Biljana Pećanac.

Kako bi se potvrdila sumnja na falsifikovanje, tvrdi, potrebno je dokazati autentičnost meda praćenjem sljedivosti proizvodnje meda kod pčelara te primjenom sofisticiranih metoda u laboratorijama za prepoznavanje falsifikovanog meda.

– U cilju zaštite zdravlja potrošača, važno je kontinuirano pratiti kvalitet i zdravstvenu ispravnost meda u Republici Srpskoj i poduzimati efikasne mjere za sprječavanje falsifikovanja meda i obmane potrošača davanjem netačnih informacija o kvalitetu meda – zaključila je sagovornica.

Uvoz višestruko veći od izvoza

Vrijednost uvoza meda (ukupno blizu 469 tona) iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosila oko 3,5 miliona KM, dok je ukupan izvoz (oko 1,5 tona) u istom periodu iznosio tek oko 44 hiljade KM, podaci su koje je dostavila Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, piše Mondo.