Svatok: Ukrajinci na prostoru Balkana žive duže od 120 godina
"U Prnjavoru ima oko 1.200 Ukrajinaca, u Banjaluci oko 700. Ljudi nas poštuju, kao što je to uvijek bilo", rekao je Svatok.
RedakcijaUkrajinci u Republici Srpskoj ne osjećaju bilo kakav pritisak zbog sukoba Rusije i Ukrajine, a lokalne i republičke vlasti pružaju im podršku i razumijevanje u svakom pogledu, istakao je predstavnik Udruženja Ukrajinaca “Zlatni klas” iz Prnjavora Andrija Svatok.
Svatok je napomenuo da se ta saradnja naročito iskazala u podršci Vlade Srpske i resornog ministarstva, kao i Crvenog krsta, koji su bili spremni da pomognu ukrajinskim porodicama koje su napustile Ukrajinu zbog sukoba koji se trenutno tamo dešavaju.
– Aktivno smo učestvovali u prihvatu tih ljudi i njihovom kratkotrajnom smještaju i pružanju pomoći. U jednom momentu je u Prnjavoru bilo 16, u Doboju 14, u Brodu 12 porodica iz Ukrajine, ali trenutno na našim prostorima nema tih lica, jer nisu pokazali veliko interesovanje da trajno ostanu na ovim prostorima – rekao je Srni Svatok.
Prema njegovim riječima, većina tih porodica nije se zadržala na ovim prostorima, nego su produžili ka Irskoj, Njemačkoj, Kanadi, iako su lokalne i republičke vlasti bile spremne da im pomognu pri pronalasku posla, smještaja, te da im obezbijede zdravstveno osiguranje.
Svatok je rekao da Ukrajinci na prostoru Balkana žive više od 120 godina i osjećaju da su nacionalna manjina samo po korijenima, a sa svih drugih aspekata su u potpunosti integrisani u društvo.
– U Prnjavoru ima oko 1.200 Ukrajinaca, u Banjaluci oko 700. LJudi nas poštuju, kao što je to uvijek bilo – rekao je Svatok.
On je ocijenio kao dobru saradnju sa lokalnim i republičkim vlastima u Srpskoj koje pružaju podršku u radu udruženjima svih nacionalnih manjina, ali i finansiranjem određenih projekata značajnih za promociju kulturnih, istorijskih i drugih obilježja naroda.
Svatok je podsjetio da se početak organizovanja Ukrajinaca na ovim prostorima bilježi 1904. godine, u mjestu Lišnja kod Prnjavora, a da su već 1908. godine registrovane razne sekcije, društva, biblioteke.
-Najviše `života` se odvija kroz kulturno-umjetnička i prosvjetna društva, koja sarađuju sa duhovnim centrima i na taj način čuvamo naš nacionalni identitet, ali i običaje od zaborava. Nažalost, sve nas je manje, jer ljudi odlaze trbuhom za kruhom – rekao je Svatok.
Srna